Kulen je više od posla

Kulen je više od posla

Za razliku od svojih očeva, mladi u kulenarstvu ne vide samo očuvanje tradicije, nego i posao kojim mogu osigurati egzistenciju.

ALILOVCI – u Slavoniji, pa tako i u Požegi, gdje je organizirana prva kulenijada domaćeg slavonskog kulena – kulina, o ovoj deliciji zna se gotovo sve. Stoljećima je kulen najkvalitetniji suhomesnati proizvod Slavonaca, potisnuvši u drugi plan i slavonsku šunku.

Posljednjih desetak godine, nakon zaštite autohtonosti kulena te od ove godine, i dobivanja najvećeg gastronomskog priznanja – markice izvornosti – kojim su se zasad okitila trrojica kulenara iz Slavonije, ovaj specijalitet što su ga Slavonci i bečarcem opjevali postao je i hrana kojom se i u svijetu prepoznaje slavonski stol.

Mladi već nanizali odličja

Stoga u Požegi i okolici nikoga ne čudi što se, osim već iskusnih kulenara, spravljanju kulena sve više okreću mladi. No, za razliku od svojih djedova i očeva, mladi u kulenarstvu nevide samo očuvanje tradicije, nego i posao kojim mogu osigurati egzistenciju ili barem popraviti kućni budžet. Da je tome tako vidi se posljednjih doina i na požeškoj kulenijadi, gdje mladi već osvajaju zlatne, srebrne i brončane medalje.

Među onima koji se lani na požeškoj kulenijadi okitio srebrenim odličjem jest Krunoslav Kruno Ciganović iz Alilovaca nedalekko od Kaptola. Kako je mesar po zanimanju, spravljanje kulena za Krunu je, reklo bi se, redovan posao. Međutim on to demantira, dok s njime obilazimo prostor za zrenje kulena.

“To Vam je više od posla, više od mesarskog zanata, to je moja ljubav. Čini se, ma gotovo sam siguran, da je u izradi našeg domaćeg slavonskog kulena najvažniji faktor ljubav. U tome leži tajna uspjeha u tom poslu. Jer, ako ga s ljubavlju spravljate stvorit ćete vrhunski specijalitet ” – priča Kruno.

Tome poslu u godinama koje dolaze Kruno se namjerava u potpunosti posvetiti- Inače, baš kao i drugi kulinari u Zaltnoj dolini, Kruno je umijeće spremanja domaćeg kulena učio do svoga oca. “I danas mu u ovome polsu pomaže obitelj”, kaže Vjesnikov sugovornik i ističe da je osnovna briga kako osigurati što više zemlje za prehranu svinja od kojih spravlja kulen. Sada raspolaže sa 35 hektara, no to mu neće biti dovoljno. Trebat će mu, baš kao i ostalim Alilovčanima, još zemljišta jer svinje za proizvodnju kulena ali i ostalu stoku Kruno i njegovi hrane žitaricama proizvedenim na vlastitoj njivi.

Idealna jesen i zima

Za hobi kaže da nema vremena. Nema vremena ni za zabave i izlaske sa suprugom.
“Naprosto, poljoprivreda ne priznaje nedjelju, slobodne dane, svetkovine, godišnji odmor… Uvijek imaš neodgodivog posla i dok se drugi najviše odmaraju, recimo ljeti, mi radimo pripremajući se za jesen, zimu i predstojeće proljeće”, govori Kruno Ciganović, zadovoljan što je protekla jesen pa i ova zima gotovo idealna za spravljanje, dimljenje i zrenje najpoznatije slavonske delicije.

Objavljeno: 26. veljače 2009, Zdravko Sever, Vjesnik

This entry was posted in Iz medija and tagged , , , , , , , , . Bookmark the permalink.